Ovo je Najveći Gubitak u Istoriji Trgovanja

Jul 2026. U jednoj njujorškoj kancelariji, 23-godišnjak u tišini gleda vesti, upravo izveštavaju o potresu na tržištu AI kompanija i strmoglavi pad vrednosti ovih kompanija. Mladić posmatra kako mu 45 milijardi dolara nestaje pred očima. Par sekundi kasnije, telefon ne prestaje da zvoni. Sa druge strane su Goldman Sachs, JPMorgan i Citigroup. Ovako izgelda kada stigne margin call. Ili brokerima odmah daješ milijarde koje realno nemaš, ili ti likvidiraju pozicije do zore.

Leopold Aschenbrenner je tokom avgusta uspeo da izvede jedan od najdramatičnijih krahova u istoriji finansija. I dok lešinari sa Wall Street-a čekaju svoj plen, postavlja se pitanje: kako je ovaj matematički genije uopšte došao dovde?

Ova priča ne počinje u Njujorku, već u laboratorijama za veštačku inteligenciju. Sa samo 19 godina, Leopold diplomira kao student generacije na prestižnom univerzitetu Kolumbia. Odmah zatim, postaje ključni operativac u FTX Future Fund-u Sema Bankman-Frida, gde je odlučivao o stotinama miliona dolara namenjenih bezbednosti AI sistema.

Kada se ta kripto-imperija srušila u finansijskoj prevari veka, Leopold uspeva da sačuva svoju reputaciju i preživljava krah, distancira se od skandala i svoju viziju usmerava ka samom izvoru veštačke inteligencije. Već 2023. ulazi u najvažniju prostoriju na svetu – OpenAI-jev tim za tzv. Superalignment.

Ali u aprilu 2024. dobija otkaz. Kao zvanični razlog, navedeno je curenje poverljivih informacija. Nezvanično: Aschenbrenner je napisao internu belešku upravnom odboru u kojoj je upozorio na jezive bezbednosne propuste i rizik od kineske špijunaže, što se menadžmentu kompanije nije svidelo. Leopold nije samo programmer, on je čovek koji je verovao da vidi budićeost, a ta budućnost ga je uplašila.

Manifest i osnivanje fonda

Nakon otkaza, svi su znali da čovek kao Leopold neće sedeti skrštenih ruku i svi su čekali njegov sledeći potez. Samo par meseci kasnije, u junu 2024. izbacuje esej koji šalje potrese kroz Silicijumsku dolinu. Njegova teza? Superinteligencija stiže do 2027. Ko bude kontrolisao fizičku infrastrukturu: čipove, energiju i data centre, vladaće planetom.

Ovaj esej je izazvao veliku pažnju stručne javnosti, zbog čega je i dan danas dostupan. Njegov sadržaj je pretvoren u javni sajt, koji je linkovan pored.

Pokreće fond Situational Awareness LP, gde ovo LP znači Limited Partnership, a to bi se kod nas prevelo kao komanditno društvo. To će značiti da će društvom upravljati Generalni Partner ili na našem Komplementar, a da će svi investitori u fondu biti samo Limited Partneri tj. Komanditori koji će dati svoj kapital, ali neće upravljati fondom i neće donositi odluke.

Komanditno drušvo fond

Uloga komanditora je naravno dolazila uz finansijsku injekciju, a neka od najmoćnijih imena Silicijumske doline su odlučila da povere svoj kapital Leopoldu. Jer njegova strategija nije bila samo smela — bila je finansijski ekstreman hazard, pokrenut masivnom polugom od 400% (4x leverage). To je značilo da je za svaki dolar koji su investitori uneli u fond, Leopold pozajmljivao još tri dolara od giganata sa Wall Street-a poput Goldman Sachs-a i JPMorgan-a, stvarajući četvorostruko uvećan ulog. Misija je bila jasna – što pre stvoriti velike udele u kompanijama koje će biti glavni igrači kada se pojavi Superinteligencija. A prema njegovom manifestu, to će se desiti već 2027. godine. Sat je počeo da otkucava.

Njegova teza bila je matematički surova i dvostruko usmerena. Sa jedne strane, ulagao je masivne long pozicije u fizičke temelje AI revolucije. Nije kupovao samo očigledne igrače, već duboku infrastrukturu bez koje AI ne može da postoji: južnokorejski SK Hynix koji proizvodi specijalizovanu HBM memoriju, CoreWeave koji iznajmljuje hiljade GPU procesora u oblaku, i energetske kompanije zadužene za napajanje masivnih data centara. Sa druge strane, otvorio je agresivne short pozicije protiv tradicionalnog softvera. Kladio se na propast giganata poput Adobe-a, verujući da će generativni AI alati preko noći zbrisati njihove poslovne modele i učiniti klasičan softver potpuno zastarelim.

U početku, matematika je delovala nepogrešivo. Čipovi i energija su divljali ka gore, softverske akcije su padale, a četvorostruka poluga je eksponencijalno multiplikovala svaki dobitak. Sa prinosom koji je eksplodirao za preko 400%, fond je na svom vrhuncu upravljao sa neverovatnih 45 milijardi dolara. Sa 23 godine, Leopold Aschenbrenner više nije bio samo tehnološki vizionar – postao je novopečeni kralj finansijskog sveta.

Pad i Citadelovo preuzimanje

Ipak, svi znamo da najveća opasnost vreba kada mislite da ste nedodirljivi. Jul 2026. donosi savršenu oluju. Akcije AI infrastrukture padaju za preko 40%, dok se softverske kompanije iz njegovog short portfelja neočekivano oporavljaju. Poluga od 4x, koja ga je učinila milijarderom, sada deluje kao giljotina i sve se više približava njegovom vratu. Situational Awareness portfolio gubi 67% vrednosti u samo nekoliko nedelja.

Sa obzirom da se ova kulminacija događaja dešava upravo pred Leopoldovu svadbu, on želi da što brže i što diskretnije reši ovaj problem. Da bi izbegao javno ponženje i potpunu likvidaciju na otvorenom tržištu, Leopold organizuje tajnu, hitnu aukciju. Ken Griffin i njegov gigant Citadel pobeđuju konkurentski Jane Street i kupuju celokupan javni portfelj uz popust od 10% u odnosu na tržišnu vrednost. Ako se sećate, Citadel je fond koji je bio umešan u priču oko GameStop-a i ukoliko ne želite da čitate šta se sve pogodilo, dovoljno je da pogledate film koji se zove Dumb Money.

Uglavnom, Citadel preuzima čipove, energiju i softverske šortove, postaviću vam sliku iz izveštaja da vidite na ekranu. Leopoldu ostaju samo nelikvidni udeli u privatnim startapima poput Anthropic-a.

Međutim, ako ste mislili da je ovo glavni deo price, grdno se varate, jer najbolji deo tek dolazi.

Citadelova igra

Nakon ove naizgled nasumične berzanske oluje, hodnicima Wall Street-a prostrujala je daleko mračnija teorija: da Leopold nije naprosto pao zbog nasumičnih događaja — već da je brutalno namamljen u zasedu. Priča se da ga je Ken Griffin-ov Citadel držao na nišanu od samog dana kada se pročulo za fond. Čekali su trenutak kada je Leopold najranjiviji — i pronašli su ga u savršenom preklapanju okolnosti.

Dok se finansijsko tržište ljuljalo usled turbulencija oko smene guvernera FED-a i neizvesnosti oko inflatornih očekivanja, Citadel je znao da Leopold neće biti 100% fokusiran na berzanska dešavanja. Da Leopold planira svadbu, Citadel je saznao još mesecima ranije, tako što je vlasnik Citadela, Ken Grifin dobio pozivnicu za svadbu. Znajući da će se svadba dogoditi 1. avgusta, kao i da će prva pres konferencija novog guvernera FED-a biti u drugoj polovini jula, Citadel je znao kada da povuče obarač.

Plasiranjem razorne analize koja je dovela u pitanje finansijsku održivost AI infrastrukture, Citadel je pokrenuo kontrolisanu paniku i masovnu rasprodaju AI akcija. Dok je Leopold bio preokupiran venčanjem i izgovarao sudbonosno “da”, njegova četvorostruka poluga pretvarala se u omču oko vrata. Da stvar bude gora, samo dan nakon što je Citadel preuzeo portfolio, krenuo je čudesni AI oporavak koji je doneo dodatne profite Citadelu.

Slučajnost? Ili hirurški precizan udarac koji je Citadel-u omogućio da uništi rivala, a zatim po sniženoj ceni preuzme njegov celokupni portfolio? Odgovor na ovo pitanje će makar za sada ostati misterija, a ova situacija nam pokazuje da je finansijska poluga poput mača sa dve oštrice. U dobrim vremenima, ona vam daje privid da ste nesavladivi genije, multiplikujući vaše dobitke. Ali u trenucima krize, ona deluje kao finansijski uništitelj. Kada investirate sopstveni novac, pad tržišta od 30 ili 40 procenata je privremeni udarac koji možete preživeti i sačekati oporavak. Ali kada koristite polugu od 400%, taj isti pad ne predstavlja korekciju — on znači trenutnu smrt, marginski poziv i potpunu likvidaciju.

Leopoldov krah nas uči najvažnijoj lekciji finansijskog sveta: finansijska poluga vam oduzima jedinu stvar koja vam je potrebna da biste bili u pravu – vreme. Čak i ako je njegova vizija o eri veštačke inteligencije matematički tačna, nije uspeo da dočeka njeno ostvarenje. Jer na berzi nije dovoljno samo predvideti budućnost, najvažnije je preživeti put do nje. Hvala puno na gledanju, vidimo se uskoro u novom tekstu i videu. Ćao!

Pogledaj i ovaj video

Imaš pitanje ili komentar?

Error: Contact form not found.

Želiš finansijsku nezavisnost? Moja e-knjiga sa praktičnim primerima je tu za tebe!

Postovi po kategorijama