Ne čekaj da „skupiš više“ pa onda uložiš

Zamisli dve osobe. Obe imaju tačno 36.000 evra. Septembar je 2000. godine, berza je na vrhuncu, svi pričaju o internetu i niko nema sumnje da će cene rasti zauvek. Prva osoba uloži svih 36.000 odjednom u S&P 500. Druga ulaže po 300 evra mesečno, narednih deset godina. Pitanje je jednostavno: ko je posle deset godina bogatiji?

Odgovor će te verovatno iznenaditi. A onda ćemo isti eksperiment ponoviti u avgustu 1982. godine, i dobićemo potpuno suprotnu priču. Isti ljudi, isti plan, dijametralno suprotni rezultat.

Pozdrav, ja sam Đorđe, ovo su Lične Finansije, i danas ćemo odgovoriti na pitanje da li je bolje da veliku sumu investiraš odjednom ili da je podeliš na delove i ulažeš postepeno. A kako bi odgovor bio što precizniji, gledam skoro 50 godina istorije i testiram strategije kroz skoro 2,000 scenarija. Idemo!

Kako funkcioniše testiranje?

Pre nego što krenemo sa brojkama, upoznajmo ekipu koja će učestvovati u današnjim scenarijima. Imamo četiri osobe i sve one raspolažu istom ukupnom sumom, samo je ulažu drugačije.

  • Osoba 0 je naš bogataš. Ona ima ceo iznos unapred, 300 evra puta broj meseci, i ulaže ceo iznos odmah, prvog dana kada krene scenario.
  • Osoba 1 je disciplinovani štediša. Čim stigne 300 evra, ode u indeks. Svakog meseca, bez razmišljanja.
  • Osoba 2 je oprezna, misli da su trenutne cene pri vrhu I želi da sačeka malo da vidi šta će se desiti. Čeka tri meseca, skupi 900 evra, pa onda ulaže.
  • Osoba 3 je još opreznija, čeka pola godine, skupi 1.800 evra, i tek onda kupuje.

Ovo je bitno da zapamtiš: Osoba 0 malo vara sistem. Ona ima sve pare od starta, a ostali učesnici dobijaju platu mesečno. Zato je iznos kojim Osoba 0 raspolaže zapravo gornja granica koja će biti investirana u svakom scenariju, suma novca koju običan čovek teško da može da dobije na gomili.

Sad, najlakši način da napravim video koji “dokazuje” šta god hoću jeste da izaberem jedan datum. Počnem npr. u avgustu 1982., odmah nakon finansijske krize i pokažem kako je jednokratno ulaganje genijalno. Ili počnem 2000., tik pred dot-com krizu i pokažem da je jednokratno ulaganje užasno. Takva praksa se u investicionim krugovima zove cherry picking, praksa kada biramo samo one vremenske periode koji podržavaju našu tezu, dok ignorišemo sve ostale periode koji nam ne idu u prilog. U mom slučaju, obe priče su istinite, samo što je kontekst u kojem ih vam prezentujem dramatično iskrivljen.

Zato ću ja danas uraditi drugačije. Uzeo sam mesečne vrednosti S&P 500 indeksa, od početka 1980. do septembra 2026., to je period od skoro 50 godina u kojem smo imali sve uslove, i duge periode rasta i razorne krize. I onda sam testirao scenario u kojem investitori ulažu na 3, 5, 10, 20 i 30 godina na svaki mogući početni mesec. Znači, svaki vremenski prozor je jedan scenario. Ukupno 1989 scenarija.

I da budem pošten oko ograničenja: nema provizija ni poreza, to važi za sve četiri osobe podjednako, pa poređenje ostaje pošteno. Takođe, za osobe 2 i 3 nema prinosa dok čekaju, njihov novac stoji u koverti i nije oročen u banci.

U fokusu: svih 441 scenarija na 10 godina

Dva datuma ne znače ništa. Zato hajde da pogledamo sve. Ovo je grafikon svih 441 desetogodišnjih scenarija. Svaka tačka je jedan početni mesec, a linija pokazuje koliko je jednokratno ulaganje bolje ili lošije od mesečnog. Sve iznad nule znači: jednokratno je pobedilo. Ispod nule: mesečno je pobedilo. Vidiš da je linija većinu vremena iznad nule. 

Konkretno, na horizontu od deset godina, jednokratno ulaganje je bilo bolje u 394 od 441. Scenarija, tj. 89% pojedinačnih scenarija. Ali pogledaj raspon: od minus 23% do plus 113%. To su dve potpuno različite životne priče. I sad zanimljiva stvar. Svih 47 scenarija u kojima je jednokratno izgubilo počinje u dva kratka perioda. Njih 35 počinje između 1999. i 2002, ostalih 12 između 2006. i 2007. To je sve. Ostalo je bilo pobeda ulagača koji je uložio sve odjednom.

I to važi za sve horizonte. Na 3 I 5 godina jednokratno pobeđuje u 84% slučajeva, na 10 godina u 89%, na 20 godina u 97%. Što duže, to jednostranije. Na 30 godina jednokratno pobeđuje u svih 201 scenarija, od plus 125% do plus 320%. Najbolji start je opet avgust 1982: 108.000 uloženih postane oko 1,4 miliona, naspram 329.000 kod mesečnog ulaganja. Ali pazi, tih 201 scenarija se skoro u celosti preklapaju, pa to nije 201 nezavisan dokaz, nego jedna duga priča. 

Zašto jednokratno češće pobeđuje? Zato što tržište u proseku raste. Svaki mesec koji tvoj novac čeka sa strane je mesec propuštenog rasta. Vreme na tržištu je ono što pravi razliku.

Pravo pitanje - da li čekati?

I zato vraćam onu napomenu s početka. Osoba 0 je varalica, jer ima sve pare odjednom. Većina nas to nema. Većina nas dobije platu, uštedi 300 evra, i pita se: da li da ga uložim odmah ili da sačekam da se skupi više?

To je pravo pitanje, i na njega imamo odgovor. Mesečno ulaganje je pobedilo polugodišnje u 92% desetogodišnjih scenarija. A koliko je razlika? U medijani, samo oko 1,9%. Na svim horizontima od 1,6 do 2,1%. Dakle: čekanje je skoro uvek malo gore, ali ne katastrofalno. Cena čekanja je mala, ali stalna. Ne gubi san zbog toga da li je savršen trenutak za ulaganje. Tržište ti neće javiti.

Zaključak

Hajde da sumiramo. Tri stvari koje želim da ponesete iz ovog videa.

  • Prvo: ako imaš veću sumu odjednom, statistički je jednokratno ulaganje češće bilo bolje. Ali prosek ne znači garanciju, i istorija ima scenarije u kojima je bilo bolno. Ako ti je teško da podneseš pad od 40%, podeli ulaganje na delove. Ne zato što je to matematički optimalno, nego zato što ćeš ga zaista izdržati.
  • Drugo: ako štediš mesečno, što je većina nas, ulaži čim novac stigne (osim ako se radi o baš malim iznosima). Čekanje te košta malo, ali redovno, i otvara prostor za izgovore.
  • Treće: vreme na tržištu je važnije od tempiranja. Na 20 i na 30 godina nijedan scenario nije bio u minusu, bez obzira kako si ulagao.

I još jednom, iskreno: ovo je istorija američkog tržišta, kroz skoro pedeset godina, i prošlost ne garantuje budućnost. Mislim da ne moram da napomenem da ovo nije finansijski savet, nego edukacija i testiranje na istorijskim podacima.

Pogledaj i ovaj video

Imaš pitanje ili komentar?

Error: Contact form not found.

Želiš finansijsku nezavisnost? Moja e-knjiga sa praktičnim primerima je tu za tebe!

Postovi po kategorijama