
Midterms izbori i performanse berze
Postoji jedna investiciona teorija koja zvuči previše dobro da bi bila istinita. Kaže da S&P 500 gotovo sigurno raste u godini posle američkih midterm izbora. Ne „obično“, ne „često“, nego gotovo sigurno. Trećeg novembra 2026. Amerikanci su ponovo izašli na midterm izbore. Zato sam uzeo dnevne cene S&P 500 indeksa od 1950. godine i testirao ovu teoriju na svakim midterm izborima. Rezultat je bio 19 od 19. Ali kada sam kopao dublje, našao sam i kvaku koju većina ljudi koji šire ovu priču ne pominje. Hajde da vidimo šta zaista kažu podaci.
Šta su midterms i kako funkcioniše testiranje?
Midterm izbori su izbori na sredini predsedničkog mandata. Predsednik se ne bira, ali se biraju svih 435 članova Predstavničkog doma, otprilike trećina Senata i veliki broj guvernera. Zbog toga su ovi izbori često referendum o predsedniku. I tu postoji jedan istorijski obrazac: stranka predsednika na midterm izborima skoro po pravilu gubi mesta u Predstavničkom domu.
Za berzu to znači promenu odnosa snaga u Kongresu, a često i podeljenu vlast, kada Bela kuća i bar jedan dom Kongresa pripadaju različitim strankama. Zapamtite ovo, vratićemo se na to kada budemo tražili objašnjenje.
- Pravila testa su jednostavna, da ne bismo varali sami sebe: Prvo, uzimam cenu zatvaranja S&P 500 poslednjeg trgovačkog dana pre izbora. Dakle, kupujemo pre nego što znamo ko je pobedio.
- Drugo, merim šta se desilo tačno 12 meseci kasnije, a dodatno i posle jednog, tri i šest meseci.
- Treće, i najvažnije: rezultate ne posmatram izolovano. Upoređujem ih sa svim ostalim 12-mesečnim periodima od 1950. godine. Jer ako berza raste u 75% slučajeva bilo kada, onda „raste posle izbora“ samo po sebi ne znači mnogo.
Rezultat: 19 od 19
Evo rezultata. Od 1950. godine bilo je 19 midterm izbora. Svih 19 puta S&P 500 je godinu dana kasnije bio viši nego dan pre izbora. Prosečan rast bio je 15,5%. Najbolji period bio je posle izbora 1954. godine: plus 33,2%. Najslabiji posle 1986. godine: tek plus 1,3%.
A 1986. je priča za sebe. U oktobru 1987, unutar tog 12-mesečnog perioda, desio se Crni ponedeljak, kada je S&P 500 za jedan jedini dan pao 20,5%. I uprkos tome, kada se navršilo 12 meseci od izbora, indeks je i dalje bio u blagom plusu. Ako dodamo i izbore iz 1946, za koje imam samo nedeljne podatke, i oni su završili u malom plusu. Dakle, 20 od 20 od kraja Drugog svetskog rata. Na prvi pogled, teorija prolazi test sa čistom desetkom.
Šta ako ne želite da čekate celu godinu? Prvi mesec posle izbora je manje pouzdan: S&P 500 je bio u plusu 15 od 19 puta, uz prosečan rast od 2%. Posle tri meseca 17 od 19 puta, prosečno 8%. Ali posle šest meseci opet imamo savršen rezultat: 19 od 19, uz prosečan rast od 14,5%.
Poređenja radi, da ste kupili S&P 500 bilo kog dana od 1950, posle šest meseci bili biste u plusu u 71% slučajeva, sa prosečnim rastom od 4,6%. Posle midterma je šestomesečni prinos bio više od tri puta veći.
Zaključak
Hajde da napravimo poslednji test. Šta da ste 1950. uložili 10.000 dolara, ali bili u berzi samo u godini posle svakih midterm izbora, a ostalo vreme držali novac van berze?
Ako ste van berze držali keš bez kamate, danas biste imali oko 264.000 dolara. Ako je novac van berze zarađivao kamatu kao desetogodišnje obveznice SAD, imali biste oko 5,9 miliona dolara. Zvuči odlično.
Ali investitor koji je kupio S&P 500 i jednostavno ga držao sve vreme, uz reinvestirane dividende, danas bi imao oko 39,4 miliona dolara. Skoro sedam puta više od najbolje verzije strategije tajminga.
Zašto? Zato što su dobri periodi na berzi razbacani svuda, ne samo posle izbora. Strategija tajminga je bila u berzi samo četvrtinu vremena i propustila je rast u ostale tri četvrtine.
Pouka: midterm efekat može da bude razlog da ne paničite kada je midterm godina nervozna. Ali nije razlog da prodate sve i čekate izbore. Ako redovno ulažete istu sumu svakog meseca, o čemu sam pričao u videu o DCA strategiji, samo nastavite po planu.
Pogledaj i ovaj video
Imaš pitanje ili komentar?
Error: Contact form not found.
