
Srebrni četvrtak - Kako su braća Hant napala srebro
Januar 1980. Ljudi u Americi stoje u redovima da prodaju bakine escajge, srebrne kašike i servise za čaj. Otkupljivači rade bez prestanka, a topionice ne stižu da pretope sve što im donose. Unca srebra, koja je pet godina ranije koštala oko dva dolara, sada košta skoro pedeset.
Iza toga stoje dva brata iz Teksasa. Oni ne žele samo da zarade na srebru. Žele toliko srebra da ostali moraju da ga kupuju od njih, po ceni koju oni odrede.
Za nekoliko meseci cena će pasti za tri četvrtine, a oni će dugovati stotine miliona dolara. Američke banke i Federalne rezerve ući će u spasavanje, a osam godina kasnije oba brata će bankrotirati. Ovo je priča o braći Hant, o jednom četvrtku koji se pamti kao ‘Srebrni četvrtak’, i o tome šta se desi kad neko pokuša da kupi celo tržište.
Ko su Hantovi?
Da bismo razumeli braću Hant, krećemo od njihovog oca. H. L. Hant bio je naftaš iz Teksasa i jedan od najbogatijih ljudi Amerike svog vremena. Zaradio je na ogromnim naftnim poljima u istočnom Teksasu. Ime mu je bilo poznato i po tome što je imao više porodica, a o njegovom novcu pričalo se kao o legendi. Kada je umro 1974. godine, deo imperije nasledili su sinovi. Dvojica njih su važna za našu priču: Nelson Banker Hant, koga su svi zvali Banker, i Vilijam Herbert Hant.
Treći brat, Lamar, bio je poznat po sportu. Osnovao je Američku fudbalsku AFL ligu koja se kasnije spojila sa NFL-om i bio je vlasnik Kanzas Siti Čifsa. U ovoj operaciji sa srebrom nije učestvovao toliko, tako da ga neću spominjati do kraja videa, ali mislim da je važno da vi kao gledaoci znate koliko je ova porodica bila uspešna.
Banker je bio kockar po prirodi. Voleo je trkačke konje i velike opklade. A jedna opklada ga je naučila lekciju koja će oblikovati ceo ovaj video. Imao je ogromnu naftnu koncesiju u Libiji, i onda je Gadafi nacionalizovao imovinu stranih kompanija. Banker je izgubio ogroman deo posla preko noći. Zaključak koji je izvukao bio je jednostavan: vlade mogu da ti oduzmu ono što imaš, a papirni novac nije siguran. Ono što ti niko ne može da potrpa u štampariji jeste metal.
A tadašnje vreme je tome išlo na ruku. Godine 1971. Ričard Nikson prekida vezu dolara i zlata. Od tog trenutka vrednost dolara počiva samo na poverenju. Sedamdesetih poverenja je sve manje: naftna kriza, inflacija preko deset posto, Iranska revolucija, talačka kriza, sovjetska invazija na Avganistan. Poenta priče je da su Amerikanci polako shvatili da njihova ušteđevina u banci gubi vrednost iz meseca u mesec. Bogatog čoveka to plaši, a Hantove je plašilo najviše.
Zašto baš srebro?
Zlato je bilo očigledan izbor. Ipak, Banker je više voleo srebro, i za to je postojala savršena logika:
- Prvo, srebro je bilo ‘zlato za siromašne’, jeftinije i pristupačnije običnom svetu.
- Drugo, imalo je ozbiljnu industrijsku primenu, od fotografije do elektronike, pa potražnja nije zavisila samo od investitora.
- Treće, ponudu nije moglo lako povećati: srebro se uglavnom dobija kao nusproizvod rudarenja drugih metala. Kad cena skoči, rudnici ne mogu preko noći da iskopaju duplo više.
Za nekoga ko veruje da dolazi doba inflacije, to je savršena slika: ograničena ponuda i potražnja koja ne staje. Banker je počeo da kupuje 1973, kada je unca bila oko dva dolara. Ali da bi utisnuo svoj pečat na tržište, običnim kupovinama nije mogao. Trebao mu je alat koji ti omogućuje da kontrolišeš mnogo više nego što imaš. A taj alat se zove terminski ugovor.
Ako se pitate kako su se Hantove pozicije pretvorile u priču koja je zaintrigirala svet, odgovor je u ceni srebra. Početkom 1979. unca srebra košta oko šest dolara. U avgustu je već iznad devet. Krajem novembra zatvara iznad osamnaest. U decembru probija trideset. Svaki skok znači da se imovina Hantovih povećava, a zbog poluge, njihova zarada raste mnogo brže od cene. Nerealizovani profit meri se milijardama dolara.
Tokom 17. Januara 1980., cena srebra tokom dana prelazi 50 dolara po unci. U odnosu na šest dolara godinu ranije, to je rast veći od sedam stotina posto. I običan svet uočava priliku i praktično uskače “na glavu”. Amerikanci kreću da prodaju sve srebrno. Porodično srebro, servisi, trofeji, novčići. Mnogo toga završava u topionicama. Čak je i čuveni juvelir Tifani objavio novinski oglas u Njujork Tajmsu protiv gomilanja srebra od strane Hantovih.
Ali pazite na jednu stvar: rast cene sam po sebi ne dokazuje manipulaciju. Inflacija, geopolitika i panika su takođe radili svoje. Pitanje koje će kasnije zanimati sudove biće drugo: da li je koncentracija pozicija i kontrola nad isporučivim srebrom narušila normalno formiranje cene? Međutim, iako je srebro bilo u žiži interesovanja javnosti i medija, a Hantovi postali super-zvezde u investicionim krugovima, iza kulisa, igra se bližila kraju.
Berza menja pravila
Kad neko postane dovoljno veliki da ugrozi tržište, sistem reaguje i menja pravila. Još u novembru 1979. CBOT uvodi ograničenja veličine pozicija i podiže marže. Sedmog januara 1980. COMEX uvodi sopstvene limite za srebro. A 21. januara dolazi najjači potez: COMEX dozvoljava samo naloge kojima se pozicije zatvaraju. U žargonu, liquidation only. Zamislite da usred utakmice sudija objavi da se sada može samo braniti.
Za strategiju zasnovanu na stalnoj kupovini, to je smrtna presuda. Nema novih kupaca. Svi koji su ostali na tržištu su ili prodavci ili oni koji moraju da prodaju. Cena strmoglavo kreće naniže.
A sada se vraćamo na polugu, na ono što smo ostavili po strani. Setite se: sto hiljada margine na milion dolara pozicije. Ako vrednost padne za deset posto, gubitak je sto hiljada, tj. cela margina. Brokeri tada zovu: ‘Treba nam još novca, odmah.’ To je čuveni margin call.
Ako ga ne ispuniš u zadatom roku, broker zatvara tvoju poziciju i prodaje srebro. A kad Hantovi prodaju, cena pada još više. To pokreće nove margin call-ove. Jedna ista poluga, koja je Hantovima donosila milijarde, sada ih ruši. Pad cene izaziva zahtev za novcem, taj zahtev izaziva prodaju, prodaja obara cenu, domine se ruše jedna po jedna i tu nastaje spirala smrti.
Dodajte na sve to i Pola Volkera, predsednika Fed-a, koji se bori sa inflacijom visokim kamatama. U martu 1980. FED šalje bankama signal da ograniče kredite za špekulativne svrhe. Hantovima se zatvara i poslednja slavina gotovine.
Srebrni četvrtak
Do marta 1980. srebro je daleko od januarskog vrha. Ali problem više nije cena, već ko kome duguje. Hantovi duguju brokerima, a brokeri su izloženi bankama. Ako veliki dužnik ne može da plati, gubitak se ne zaustavlja kod njega. Prelazi na brokera, pa na banku, pa dalje. Hantovi su vrlo brzo postali sistemski rizik.
Dvadeset sedmog marta 1980., u četvrtak, dolazi dan koji će ostati upamćen kao Srebrni četvrtak. Prema često citiranim podacima, cena srebra tog dana pada sa oko dvadeset jedan na nešto više od deset dolara. Važno je znati da pad nije bio samo jednodnevan. Počeo je u januaru, a ovaj dan je bio najdramatičniji trenutak. Brokerska kuća Bache traži od Hantova oko sto miliona dolara margine, a oni nisu mogli da je obezbede.
Tada se postavlja pitanje koje se i danas postavlja: da li će sistem dozvoliti da se sruši, ili će intervenisati? Sistem je odlučio da interveniše. Nakon perioda tenzije, početkom aprila 1980. Federalne rezerve dozvoljavaju velikim bankama da pozajme Hantovima potreban kapital. Konzorcijum banaka ukupno odobrava oko milijardu i sto miliona dolara, uz zalog njihove naftne imovine.
Važno je napomenuti, ovo nisu bili pokloni poreskih obveznika, tj. ovo nije bio tzv. bailout. Bili su to krediti, ali pokazuju koliko se sistem plašio nekontrolisanog domino-efekta. Prvi put javnost čuje izraz ‘too big to fail’, prevelik da bi propao, koji ćemo čuti ponovo 2008.
Epilog i lekcije
Hantovi su spaseni od trenutnog sloma, ali ne i od posledica. Peruanska državna kompanija Minpeco, koja je izgubila novac zbog cena srebra, tužila je braću. Na suđenju 1988. porota ih proglašava odgovornim za zaveru radi manipulacije tržištem, a odšteta se računa u stotinama miliona dolara. CFTC im izriče kazne i doživotnu zabranu trgovanja na robnim tržištima, a Banker i Herbert Hant prijavljuju lični bankrot.
Šta možemo da naučimo iz ove priče?
- Prva lekcija: kao što smo već toliko puta videli, poluga je dvosekli mač. Ista stvar koja je Hantovima donela milijarde na papiru, izbrisala ih je za nekoliko nedelja.
- Druga lekcija: tržište nije samo cena, već i set pravila. Kada postaneš dovoljno veliki I počneš da pretiš sistemu, sistem će ti uzvratiti kroz promenu pravila.
- Treća lekcija: vrednost na papiru nije vrednost u džepu, pogotovo kada ti postaneš dominantan igrač na tržištu. Upravo tada, izlaz postaje najkompleksnija stvar koju moraš da izvedeš jer moraš da prodaš ogromne količine, a da tvoja prodaja ne obori cenu. Dok ne prodaš, ne znaš koliko vrediš.
I zato je možda najbolja pouka ove priče sledeća: nije najveći investitor onaj koji može najviše da kupi. Već onaj koji može da preživi kada se njegova teza pokaže pogrešnom.
Pogledaj i ovaj video
Imaš pitanje ili komentar?
Error: Contact form not found.
